Nostradamus

Francuski prorok Michel de Nostredame (latinizirano Nostradamus) rođen je 21. prosinca 1503. u mjestu St Rémy de Provence u francuskoj pokrajini Provance. Bio je jedno od devetero djece (Delphine, Jehan, Pierre, Hector, Louis, Bertrand, Jean, Antoine) Jaumea i Reyniere (rođ. de Saint Rémy). Jaume de Notredame naslijedio je uspješan obiteljski posao kao trgovac žitom. Njegovi roditelji bili su židovskog porijekla iz okolice grada Avignona. Jaumeov otac Guy Gassonet preobratio se 1455. na kršćanstvo uzevši kršćansko ime Pierre (Pjer) i prezime Nostredame.

Nostradamusovo školovanje bilo je u rukama njegova djeda s majčine strane Jeana (inače liječnika koji je mnogo znao o ljekovitom bilju) koji ga je podučavao osnovanama latinskog, grčkog i hebrejskog jezika kao i matematici te astrologiji. Kada je djed preminuo Nostradamusa su roditelji poslali na školovanje u Avignon gdje je pokazivao velik interes za astrologiju. Kao mlad student podržao je Kopernikovu teoriju da je Zemlja okrugla i da se Zemlja okreće oko Sunca. Sto godina prije nego što će Galileo biti suđen za isto uvjerenje. Zbog pojave kuge sveučilište u Avignonu je zatvoreno i Nostradamus osam godina putuje Francuskom izučavajući ljekovito bilje. Nakon nekoliko godina bavljenja ljekarništvo upisuje se na svečilište u Montpellieru (1522.) gdje će studirati medicinu. Nakon tri godine dobija liječničku licencu te odlazi u seoske dijelove Francuske kako bi pomagao žrtvama kuge koja je u to doba harala Francuskom. Četiri godine kasnije vraća se u Montpellier kako bi obranio svoj doktorat. U Montpellieru je ostao oko godinu dana, ali njegov posve nov pristup liječenju pacijenata dovodio ga je u neugodne situacije te stoga odlazi u Toulouse gdje će se baviti liječničkim zvanjem.

Negdje oko 1534. oženio se mladom djevojkom iz visokog društva, veoma lijepom. Njeno ime ostalo je nepoznanica do danas, ali se pretpostavlja da je riječ o Henriette d'Encausse. Ona mu je rodila sina i kćerku. Uskoro je slijedila serija tragedija. Kuga dolazi u Agen, mjestu u kojem je Nostradamus živio s obitelji, i unatoč svim njegovim naporima od kuge umire njegova supruga kao i njihovo dvoje djece. Činjenica da nije mogao pomoći vlastitoj obitelji, unatoč svom liječničkom znanju, imala je strahovito razočaravajući utjecaj na njega. Nakon smrti supruge njezina je obitelj tužila Nostradamusa tražeći povrat miraza. Na kraju svega 1538. optužen je za herezu, što je u to doba bio veoma ozbiljan prijestup koji ga je mogao stajati života. Nakon toga otputovao je u Lorraine, a potom u Veneciju i Siciliju. U Fransukoj je ponovno 1554. i nastanjuje se u Marseillesu. U studenome iste godine Provance je doživijela jednu od najtežih nesreća u svojoj povijesti - izbila je epidemija kuge koja se širila nevjerovatnom brzinom. Nostradamus je tada nesmiljeno pomagao ljudima ne bi li spasio što više života. Kada je epidemija ugušena Nostradamus se nastanio u mjestu Salon gdje je odlučio živjeti do kraja života. U studenome oženio se s Anne Ponsart Gemelle, bogatom udovicom (kuća u kojoj je tada živio još uvijek se može vidjeti). U Saloni stanovnici baš nisu bili gostoljubivi prema Nostradamusu, čak su pred njegovom kućom spalili lutku nalik na Nostradamusa.

Djelo Almanah objavljuje 1550, a četiri godine kasnije (1554. ) objavljuje Predviđanja. Ova je knjiga postigla uspjeh i ohrabrila ga je da se ozbiljnije pozabavi svojim novim djelom nazvanim Prorčanstva. Jednu od prostorija u kući pretvorio je u sobu u kojoj je, kako kaže u Prorčanstvima, radio noću okružen okultnim knjigama. Glavni izvor njegovih magičnih inspiracija bila je knjiga zvana De Mysteriis Egyptorum. Do 1555. završio je prvi dio svojih prorčanstva koja su sadržavala predviđanja počevši od njegovog vremena pa do kraja svijeta. Iste godine Macc Bonhomme je u Lyonu objavio prva njegova djela. Od tada izdanja Nostradamusovih prorčanstava uvijek su rasprodana. Malo se autora, osim sastavljača biblijskih tekstova, može pohvaliti takvom popularnošću u tako dugom vremenskom razdoblju.

Prorčanstva je pisao u stihovima. Stihovi su pisani zagonetnim, dvosmislenim stilom upotrebom francuskih, provansalskih, talijanskih, grčkih i latinskih riječi. To je činio s razlogom jer je postojala opasnost da bude proglašen vještcem, a također je želio da neupućenima tajne proročanstva ostanu nepoznate. Knjiga, iako još nedovršena, tiskana je 1555. i sadržavala je prve tri centurije i početak četvrte. Čuvši za Nostradamusa kraljica Katarina de Medici pozvala ga je na dvor. Kada su se sreli u razgovoru su proveli dva sata. Kraljica se interesirala za kvatrinu u kojoj se opisuje kraljeva smrt. Dva tjedna kasnije kraljica je ponovo pozvala Nostradamusa i tada mu je dala u zadatak da napravi horoskope za njenu djecu čija tragična sudbina je već bila opisana u Prorčanstvima. Nedugo nakon toga Nostradamus je načuo da se pravosudni organi u Parizu raspituju o njegovim magijskim ritualima te se vratio u Salon. Od tada patio je od kostobolje te se čini da nije puno radio osim što je izradio nekoliko horoskopa za svoje ugledne goste i dovršio pisanje Proročanstava. Kraljica Katarain, sada kraljica regent, odlučila je 1564. proputovati kroz Francusku. Putujući posjetila je i Nostradamusa i tada ga proglasila dvorskim liječnikom.

Nostradamus je osjećao da mu se bliži kraj te je 17. lipnja 1566. napisao oporuku, a 1. srpnja pozvao je mjesnog svećenika kako bi mu dao posljednju pomast. Kada ga je sluga napuštao te noći rekao mu je da ga ujutro neće vidjeti živa. Bilo je kao što je i predvidio. Sahranjen je uspravno u zidove salonske crkve, a njegova supruga Anne dala je napraviti spomen-ploču. U doba revolucije Nostradamusov grob oskrnavili su praznovjerni vojnici. Sačuvani ostaci sahranjeni su u drugoj salonskoj crkvi, crkvi Saint-Laurenta, gdje se njegov grob i portret još uvijek mogu vidjeti. Dvije godine nakon njegove smrti (1568.) u cijelosti su tiskana njegova Proročanstva.

Na Nostradamusovu grobu stoji ovaj epitaf:

"Ovdje leže kosti glasovitog Michaela Nostradamusa čije je gotovo božansko pero jedino bilo, prema sudu svih smrtnika, dostojno zapisati pod zvjezdanim nadahnućem buduće događaje cijelog svijeta...neka potomstvo ne dira njegove ostatke"