10. Olmeci
Olmeci su nastanjivali tropske nizine južnog i središnjeg dijela Meksika, a predstavljali su jedno od prvih mezoamerickih društava. Nalazi i artefakti iz San Lorenza, glavnog Olmeckog naselja, i dva obližnja grada (Tenochtitlan i Potrero Nuevo), datiraju iz 1400. pr.Kr.
Olmeci su bili pravi majstori s kamenom, svaki glavni grad sastojao se od ceremonijalnih dvorova, konusnih piramida i neobicnih kuca, kao i spomenika, od kojih je najpoznatija gigantska glava.
Uglavnom su se bavili trgovinom, a, kao najstarije i najnaprednije društvo tog doba, vjerojatno su izvorište svih drugih mezoamerickih kultura, koje su nastale kasnije
Oko 400. pr.kr. jednostavno su nestali. Istocni dio njihove zemlje ostao je potpuno pust i bez stanovnika, što je vjerojatno posljedica promjena u okolišu, koje je mogao izazvati i vulkan. Druga teorija govori o invaziji, no identitet potencijalnih napadaca i dalje nije poznat.
9. Nabatejci
Nabatejci su bili semitski narod, koji je od 6. stoljeca pr.Kr. živio na podrucju Jordana, Kanaana i dijela današnje Saudijske Arabije. Poznati su po izgradnji grada Petra, koji im je ujedno služio i kao prijestolnica. Grad je isklesan u samoj litici, a slavan je i po svojoj Riznici, zvanoj Khazneh.
Kako su bili jedno od najvažnijih trgovackih središta, kroz Petru su prolazili slonovaca, svila, zacini, plemeniti metali, dragulji, parfemi, šecer i lijekovi. Zbog rute na kojoj su se nalazili, bili su pod utjecajem Grka, Rimljana, Arapa i Asiraca. Za razliku od drugih kultura tog vremena, nisu držali robove, a svaki je clan zajednica imao svoje poslovne obaveze prema drugima.
Tijekom 4. st. Nabatejci su, iz još uvijek nepoznatog razloga, napustili grad. Arheološki nalazi ukazuju na organizirani i planirani odlazak, što dovodi do zakljucka da nisu istjerani ili napadnuti. Pretpostavlja se da ih je na odlazak prisilio pad zarade od trgovine, nakon što su se glavne trgovacke rute premjestile sjevernije.
8. Aksumitsko carstvo
Aksumitsko carstvo datira iz 1.st., a prostiralo se na podrucju današnje Etiopije. Vjeruje se da je u njemu vladala slavna Kraljica od Sabe. Aksum je bio važan trgovacki centar, koji je izvozio slonovacu i zlato, koji su preko Crvenog mora stizali sve do Rimskog carstva i Indije. Zbog povoljnog položaja Aksum se razvio u bogato društvo, a smatra se i prvom africkom kulturom koja je kovala vlastiti novac, što je u tim vremenima donosilo velik ugled.
Aksum je poznat po svojim ogromnim klesanim stelama, koje su oznacavale grobnice kraljeva i plemstva. Rani Aksumiti štovali su nekoliko bogova, od kojih se glavni zvao Astar. Godine 324. kralj Ezana II prešao je na kršcanstvo, nakon cega Aksum postaje društvo revnih kršcana. Ponekad se navodi i kao posljednje pocivalište Zavjetnog kovcega.
Prema lokalnim legendama, Aksumitsko carstvo uništila je židovska kraljica Yodit, koja je navodno spalila sve crkve i uništila svu literaturu i knjige. Prema drugoj teoriji, propast carstva uzrokovala je južnjacka poganska kraljica Bani al-Hamwiyah, a prema trecoj uništila ih je promjena klime i trgovackih ruta, kao i osiromašena i iscrpljena zemlja, zbog cega su masovno umirali od gladi.
7. Mikenjani
Mikenjani se u južnoj Grckoj spominju vec 1600. pr.Kr. Podrucje koje su nastanjivali protezalo se preko dva otoka i južnog dijela kopna današnje Grcke, a vladavinu su širili osvajanjem gradova poput Pylosa, Atene, Tebe i Knososa. Mikenjani su bili i glavna pomorska sila, a mornaricu su koristili za trgovinu i za ratove.
Zbog nedostatka prirodnih resursa bili su prisiljeni uvoziti sirovine, koje su s velikim umijecem pretvarali u prelijepa umjetnicka djela i razne proizvode koje su prodavali i drugim narodima. Širom Egejskog mora bili su poznati po svom oružju i draguljima.
Nitko ne zna kako su i zbog cega nestali. Teorije govore o društvu razorenom pobunom seljaka, potresima, smanjenju prihoda od trgovine, ali i o invaziji Dorana, koji su nahrupili sa sjevera i naselili se na prostoru koji je pripadao Mikenjanima.
6. Kmersko carstvo
Kamersko carstvo proizašlo je iz kraljevstva Chenla, smještenog u današnjoj Kambodži. Uspon pocinje u 9.st., nakon cega Kmeri postaju najmocnije carstvo jugoistocne Azije. Poznati su po izgradnji Angkora, glavnog grada Kambodže. Kmeri su bili nevjerojatno mocno i bogato društvo, otvoreno prema hinduizmu, kao i Mahayana i Theravada budizmu, što su ujedno bile i službene religije carstva.
Propast Kmerskog carstva najvjerojatnije je rezultat nekoliko faktora - carstvom je vladao devarajo, bog-kralj, koji je s uvodenjem Theravada budizma, koji je poducavao prosvjetljenje, postao suvišan. Ljudi više nisu htjeli raditi za kralja, što se odrazilo na proizvodnju hrane.
Tijekom vladavine Jayavarmana VII., izgradena je cijela mreža cesta i puteva. Namjena im je bila lakši prijevoz robe i postrojbi, no znanstvenici vjeruju da su istu mrežu cesta iskoristili i njihovi neprijatelji, poput Ayuthaya, kako bi osvojili glavni grad.
5. Kultura Kukuteni - Tripolje
U Rumunjskoj ih zovu Kukuteni, u Ukrajini su Tripiljska, a u Rusiji Tripoljska kultura. Arheološki nalazi upucuju na neolitik, odnosno razdobljen od 5500. do 2750. pr.Kr. Na vrhuncu svog razvoja gradili su najveca neolitska naselja u Europi - u nekima od njih živjelo je i do 15.000 ljudi. Ni danas se ne zna zbog cega se razvila tradicija spaljivanja sela - svakih 60-80 godina spalili bi kompletno naselje i na njemu izgradili novo.
Kultura im je bila matrijarhalna, žene su vodile domacinstvo, obavljale poljoprivredne poslove i proizvodile grncariju, tkanine i odjecu. Muškarci su bili lovci, izradivali su alate i brinuli za domace životinje. Religija se sastojala od obožavanja Velike Božice Majke, koja je bila simbol majcinstva i plodnosti. Takoder su obožavali bika (snaga i plodnost) i zmiju (vjecno kretanje).
Glavna teorija o nestanku ove zanimljive civilizacije je tzv. Kurganska hipoteza, prema kojoj su ih osvojili ratoborni Kurganci. Ipak, nedavna arheološka istraživanja upucuju na dramaticne klimatske promjene koje su dovele do jedne od najgorih suša u povijesti Europe. Kultura koja se toliko oslanjala na poljoprivredu teško bi preživjela takve promjene.
4. Kultura Klovis
Ova prapovijesna kultura americkih indijanaca postojala je prije otprilike 12.000 godina. Podrucje koje su nastanjivali obuhvacalo je južne i središnje ravnice Sjeverne Amerike, a prepoznaje ih se po kamenim vrhovima strelica i kopalja, koje su koristili za lov na mamute, bizone, jelene i zeceve.
Pripadnici ove kulture prvi su ljudski stanovnici Novog svijeta i smatraju se precima svih sjeverno i južnoamerickih urodenickih društava. Znanstvenici vjeruju da su u Sjevernu Ameriku stigli za vrijeme ledenog doba i to preko Beringovog prolaza, nakon cega su nastavili migrirati na jug, u topliju klimu.
Nekoliko je teorija o nestanku ove civilizacije. Prva tvrdi da su se zbog nestanka vecih životinja koje su lovili razgranali u razne manje kulture i zajednice. Druga govori o pretjeranom izlovu i izumiranju mamuta, zbog cega su ostali bez hrane. Treca za nestanak krivi udarac kometa koji je pao blizu Velikih Jezera.
3. Minojci
Minojska civilizacija ime je dobila po legendarnom kralju Minosu, a postojala je na podrucju današnje Krete, od 3000. do 1000. pr.Kr. U grckoj mitologiji, to je bila zemlja Kretskog bika i njegovog sina, Minotaura. Minojci su bili prva poznata civilizacija u Europi, bazirana na umjetnosti i trgovini.
Jedini ostaci ovog kraljevstva su razrušene palace i artefakti pronadeni u njima. Rani Minojci pisali su pismom koje se danas naziva Linear A, da bi ga kasnije zamijenilo Linear B. Oba su bazirana na piktogramima.
Minojsko je društvo najvjerojatnije ovisilo o snažnoj ekonomiji, jer nisu pronadeni tragovi vojnog djelovanja. Iako je kraljevstvo propalo, njihovu su kulturu naslijedili Mikenjani, a zatim i Grci.
Mnogi vjeruju da je Minojce uništila vulkanska erupcija na otoku koji se danas zove Santorini, iako postoje dokazi koji govore da su preživjeli. Ako i nije uništila same stanovnike, erupcija je vjerojatno pobila sve biljke i dobar dio životinja, što je dovelo do velike gladi. Propast je vjerojatno ubrzala i invazija, a kao krivce se cesto navodi upravo Mikenjane.
2. Anasazi
Anasazi, ili drevni Pueblo indijanci, nastanjivali su podrucje koje je obuhvacalo dijelove današnjeg Novog Meksika, Arizone, Kolorada i Utaha. Prvi se put spominju prije 3200 godina. Anasazi su u pocetku bili lovci-sakupljaci, da bi kasnije poceli uzgajati kukuruz, grah i bundeve. Na nalazištima je pronadeno i posude, vješto ispletene košare, sandale, krznena odjeca, razno kamenje za mljevenje žitarica i oružje, poput luka i strijele.
Tijekom perioda Pueblo II i III, Anasazi su od obližnjih litica isklesali cijele gradove, poput onih kraj Mesa Verde i Bandeliera. Druge su izgradili od kamena i blata, kao naselje u kanjonu Chaco. U gradovima su se održavali razni kulturni i društveni dogadaji, a bili su medusobno povezani stotinama kilometara cesta.
Oko 1300.g. napustili su svoje gradove u stijenama i nestali. Mnogi znanstvenici vjeruju da su loše metode obrade zemlje i nagli porast populacije, u kombinaciji s velikim sušama, uzrokovali opcu glad. Zbog nedostatka hrane, Anasazi su se preselili i nastanili udzuž rijeke Rio Grande ili na stjenovite visoravni podrucja Hopi. Razna plemena današnjih Pueblo indijanaca stoga vjeruju da su im preci upravo Anasazi. Najnovija istraživanja dovode do zakljucka da za nestanak nisu krive samo klimatske promjene, vec i društveni i politicki sukobi, a možda i rat.
1. Civilizacija doline Inda
Civilizacija pod imenom Harappan postojala je od 3300. do 1300. pr.Kr., a zauzimala je podrucje velicine zapadne Europe, koje je danas dio Pakistana i Indije. Taj dio svijeta ima dugu povijest naseljenosti, koja seže sve do 7000 godina pr.Kr.
Iako su bili jedna od najvecih drevnih civilizacija, o njima se zna vrlo malo, vecinom jer im jezik nikad nije odgonetnut. Zna se da su izgradili preko stotinu gradova i sela, ukljucujuci gradove Harappa i Mohenjo-Daro, i da su svi gradovi bili pomno isplanirani, sa naprednim sustavom kanalizacije i WC-om unutar kuca.
U društvu nije bilo klasnih razlika, a nema ni dokaza o vojnim aktivnostima, što znaci da su vjerojatno živjeli u miru sa susjedima. Bili su vješti astronomi i odlicni zemljoradnici, uzgajali su pšenicu, jecam, grašak, bundeve, sezam i pamku, a bili su i prva civilizacija koja je proizvela pamucnu tkaninu. Držali su i domace životinje, poput krava i slonova.
Od svih teorija o razlogu nestanka tako napredne kulture, dvije su najpopularnije. Prema prvoj, uništile su ih nagle promjene u okolišu, ponajviše oko rijeke Ghaggar Hakra, kao i niže temperature i suha klima. Druga teorija spominje invaziju Arijaca, oko 1500.g pr.Kr.
Nema komentara:
Objavi komentar